Vrlo često od naših klijenata čujemo rečenicu: „Ako ću ići na studij u inozemstvo, samo najbolji fakulteti dolaze u obzir.“ Prirodno je stremiti najboljem. Činjenica je da prestižni fakulteti privlače najsposobnije, najbistrije i najbolje učenike, a zbog ambicioznosti kolega svi nekako dobiju poticaja biti još bolji. Osim toga, na takvom ćete sveučilištu sigurno steći vrijedne kontakte i dobiti inspiraciju koju drugdje naprosto nećete dobiti. No ono što većina ljudi ne zna jest koliko je zapravo teško upisati takav fakultet.
1. Koji su najbolji fakulteti u Americi?
Popularna kultura, mediji i najviše televizija čine svoje pa smo od malih nogu upoznati s fakultetima poput Harvarda, Yalea, Stanforda, MIT-a ili Princetona. Spominju se u filmovima i serijama i diploma takvog sveučilišta sinonim je za uspjeh i prestižna radna mjesta. Iako se taj naziv u posljednje vrijeme koristi kao sinonim za sva ponajbolja američka sveučilišta na obje obale, Ivy League je skupina od osam znanstveno i društveno najuglednijih američkih sveučilišta, smještenih na sjeveroistoku SAD-a te njihovih sportskih klubova. Ime joj u prijevodu s engleskog znači ‘udruga bršljana’ jer u prenesenom značenju bršljan predstavlja drevnost i tradiciju.
Formalno je osnovana 1956. ali neformalno postoji od 1870-ih. To su najstarija i najbogatija privatna sveučilišta u SAD-u. Ivy League uključuje osam sveučilišta na istočnoj obali SAD-a: Brown, Columbia, Cornell, Dartmouth, Harvard, UPenn, Princeton i Yale. Sva ova sveučilišta imaju dosta toga zajedničkog, od bogate akademske povijesti i diplomanata s visokim akademskim uspjehom do rivalstva u američkom nogometu i ostalim sportovima te rasprava o tome koja je škola ekskluzivnija od ostalih. Studenti tih sveučilišta utjecali su na način života i ponašanja u SAD-u (Ivy League Style), ali je mnogo važnija njihova gotovo kastinska povezanost i utjecaj u poslovnom, političkom i društvenom životu.
U američkom engleskom jeziku pojam Ivy League označava akademski prestiž, visoko obrazovanje i društveni elitizam. Često se pod tim pojmom podrazumijeva i širi popis vrhunskih američkih sveučilišta koja zasjedaju vrhovima rankinga fakulteta u svijetu.
Ivy League sveučilišta čine:
- Sveučilište Brown (Providence)
- Sveučilište Columbia (New York)
- Sveučilište Cornell (Ithaca, New York)
- Sveučilište Dartmouth (New Hampshire)
- Sveučilište Harvard (Massachusetts)
- Sveučilište UPenn (Pennsylvania)
- Sveučilište Yale (Connecticut)
- Sveučilište Princeton (New Jersey)
2. Prednosti upisa na najbolja američka sveučilišta
2.1. Vrhunski resursi
Ivy League sveučilišta imaju najbolja financijska sredstva u SADu. Svako od ovih sveučilišta može si priuštiti da izdašno financiranje istraživanja svojim profesorima i studentima, izvrsno opskrbljene knjižnice i IT podršku koja bi njihovim studentima mogla trebati da pokrene vrhunski akademski projekt ili mali start-up zahvaljujući svojim bogatim fondovima.
2.2. Konkurentnost i Izvrsnost profesora i ostalih studenata
Budući da ova sveučilišta zapošljavaju vrhunske stručnjake i primaju najbolje učenike iz cijelog svijeta, studenti su konstantno okruženi pozitivnom konkurecijom i izuzetno motivirani za učenje i napredak. Ne zaboravite da svaki student Ivy League nema samo izvrsne rezultate na testovima i akademski uspjeh, većina se i ostvaruju u izvannastavnim aktivnostima i aktivno doprinose svojim lokalnim zajednicama. Stoga je studiranje na ovim sveučilištima izuzetno bogato akademsko i društveno iskustvo za sve studente.
2.3. Snažne mogućnosti umrežavanja- odskočna daska za karijeru
Svi diplomanti određenog sveučilišta čine alumni mrežu koja je obično više od samog poznanstva s fakulteta. Moć alumni mreže je jedan je od najsnažnijih pozitivnih aspekata Ivy League sveučilišta jer će vam alumni veze često omogućiti prva iskustva i radna mjesta tijekom ili nakon diplomiranja. Ova sveučilišta poznata su i po svojim mrežama podrške alumnijima. To znači da nakon što diplomirate nećete samo imati vrhunsko obrazovanje, već ćete postati dio elitne skupine diplomanata vašeg sveučilišta.
Održavanje kontakata s diplomantima s Ivy League sveučilišta može bitno utjecati na vašu karijeru i život. Studenti koriste ovu mrežu za pronalaženje stažiranja koje može dovesti do budućih mogućnosti zapošljavanja i prije diplomiranja. Pohađanje sveučilišta Ivy League može vam stoga dati konkurentnu prednost te pružiti resurse i kontakte koji su vam potrebni da uđete u svjetske poznate tvrtke, banke i agencije.
3. Upisni proces na najbolje fakultete u Americi
Upisni proces na sveučilišta u SAD-u oduvijek je bio složen i prilično dugotrajan (detaljnije o tome pročitajte na našem blogu Kako upisati studij u Americi. Ako su zvučna imena ovih najboljih sveučilišta poznata vama, možete pretpostaviti da su tako poznata u cijelom svijetu. To znači da ambiciozna i perspektivna mladež iz cijeloga svijeta jednako tako ima želju upisati jedan od tih fakulteta. Upravo iz tog razloga krug od 30-ak najbolje rangiranih sveučilišta u SAD-u dobiva desetke tisuća prijava svake godine (30 000 – 50 000 prijava).
Uvjeti za prijem studenata na Ivy League sveučilišta su izuzetno zahtjevni i rigorozni. Postotak primljenih je tek 3-7%, ovisno o sveučilištu i godini. Očekuje se od vas da imate vrhunske ocjene u srednjoj školi, da ste položili maturu (ocjene mature možete naknadno poslati), da imate izvrstan rezultat na SAT/ACT-u i TOEFL-u, da imate vrhunske preporuke profesora/trenera/mentora te da ste se izvrsno predstavili u motivacijskom pismu i na intervjuu!
3.1. Regular Decision (redovni rok)
Regular Decision (redovni rok) je za većinu fakulteta oko Nove godine ili u siječnju (no ne za sve, pa uvijek provjerite na stranicama fakulteta koji vas zanima). To je datum do kojega trebate prikupiti i predati dokumentaciju te platiti trošak administrativne obrade vašeg prijavnog obrasca (za većinu fakulteta oko 100 USD po prijavi). Na ovom roku moguće je prijaviti se na maksimalno 20 fakulteta. U ožujku sljedeće godine dobit ćete obavijest da li ste primljeni i kolika je financijska pomoć. Ako ste na listi čekanja, između svibnja i srpnja biste trebali saznati jeste li primljeni.
3.2. Early Decision (pred-rok)
Neki fakulteti uz Regular Decision ili redovni rok nude i Early Decision (Brown, Columbia, Cornell, Dartmouth i UPenn), odnosno Early Action (Harvard, Princeton i Yale) ili pred-rok. Rokovi za Early Decision su najčešće u listopadu ili početkom studenog a informaciju jeste li primljeni dobit ćete u prosincu.
Posebnost ranije prijave jest u tome što se pri Early Decision prijavi možemo prijaviti samo na jedan fakultet. Time fakultetu jasno pokazujemo da je naš prvi izbor, a u slučaju potvrdnog odgovora i zadovoljavajuće financijske pomoći (ako ste je zatražili), dužni ste pohađati taj fakultet. Nasuprot tome, Early Action prijava nije obvezujuća, odnosno ne morate potvrditi fakultetu da ćete ga pohađati u slučaju da ste primili ponudu sve do svibnja. Early Action prijava također ne znači da se na redovnom roku nije moguće prijaviti na više od jednog fakulteta ukoliko nismo dobili pozitivan odgovor od fakulteta prijavljenog na predroku. Na Early Action roku budu primljeni samo najbolji kandidati, ali postoje liste čekanja na koje sveučilište stavlja kandidate koji su im zanimljivi, no ne mogu im odmah potvrditi uvjetni upis. U takvim slučajevima ponovna prijava za Regular Decision većinom nije potreba, nego je samo potrebno potvrditi da još uvijek postoji interes za studij na tom fakultetu. Podsjećamo da u pred-roku možete prijaviti samo jedno sveučilište, pa stoga mudro birajte! Prijavite se unaprijed samo ako ste sigurni u sveučilište koje želite pohađati.
3.3. Recentne promjene u upisnom procesu
Posljednjih je godina bilo dosta promjena u upisnom procesu. Kako je situacija s COVID-om uzburkala sve sfere života, uspjela je ostaviti dubok trag i na prijavni i upisni proces na američkim sveučilištima. To je rezultiralo još većim brojem zaprimljenih prijava i posljedično manjim postotkom upisanih, osobito kad se radi o internacionalnim studentima.
Razlog je jednostavan: mnogi zbog izolacija ili zatvaranja institucija nisu mogli pristupiti testiranjima pa su sveučilišta reagirala na novonastalu situaciju ukidanjem nužnosti slanja rezultata standardiziranih ispita koji su inače potrebni za upise (SAT, ACT, TOEFL, Duolingo i dr.). Dakle, prijave su bile moguće uz samo srednjoškolske svjedodžbe i popratnu dokumentaciju, što je prijavu učinilo puno jednostavnijom i jeftinijom. Svaki izlazak na ispit kao i slanje rezultata svakom sveučilištu naplaćuje se, a konačna suma cijena prijava i slanja dokumentacije vrlo je visoka za većinu građana svijeta. Ukidanje nužnosti slanja rezultata i izlaženja na ispite otvorilo je put mnogima koji se inače ne bi ni upuštali u cijeli taj proces zbog njegove skupoće.
3.4. Pad u broju prihvaćenih internacionalnih studenata
Logično, izravna posljedica svega toga bila je zaprimanje većeg broja prijava. Jamačno je bilo oportunista i vječnih optimista koji su pretpostavili da bi mogli upasti jer su odlični učenici i imaju što pokazati u motivacijskim pismima, a ne moraju se baviti dosadnim i zahtjevnim standardiziranim ispitima. Naravno, veći se broj takvih optimista javio u inozemstvu nego unutar SAD-a (ipak su srednjoškolci u SAD-u imali više prilike izlaziti na standardizirane ispite, a i upoznatiji su sa statistikama upisa na sveučilišta i znali su da je puno sigurniji put do upisa cjelovita prijava), pa je najznačajnije pao broj internacionalnih studenata.
U međuvremenu su se testni centri ponovno otvorili a postoje i mogućnosti da neke ispite položite iz udobnosti vlasititog doma. Proces upisa na sveučilišta u SADu se ponovno polako vraća na staro, te veliki broj sveučilišta ponovno inzistira da pošaljete rezultate standardiziranih ispita (SAT, ACT, TOEFL, Duolingo i dr.). Stoga je važno da se pravovremeno i detaljno informirate koje zahtjeve imaju sveučilišta na koje se želite prijaviti.
4. Kako se na najbolja američka sveučilišta upisuju sportaši?
Ivy League sveučilišta imaju specifičan pristup upisu sportaša. Srednjoškolci koji se aktivno bave sportom na nekomercijalnoj razini i postižu odlične rezultate spadaju u posebnu kategoriju. Treneri predlažu koje sportaše žele na svojoj klupi, ali odbor za upise daje svoje mišljenje o odabranim kandidatima i završnu odluku. Sveučilišta im pisanim putem, u razdoblju između 01. listopada i 15. ožujka, može poslati pozitivne odgovore i tražiti da predaju sve potrebne materijale za prijavu.
Komunikacija između trenera i kandidata važan je dio samog procesa. Iznimno je važno predstaviti se dobro treneru i uvjeriti ga da baš vas želi i treba u svom timu. Pojedini sretnici (ako su prepoznati kao iznimno uspješni i obećavajući) nađu se u obrnutoj situaciji: odnosno treneri se udvaraju njima! Kandidati kroz komunikaciju trebaju saznati koliko su zapravo treneri zainteresirani za njih, dok trenere zanima koliko su oni odlučni studirati baš na njihovom sveučilištu. Treneri mogu dodatno pomoći kandidatima koje zaista žele i za koje lobiraju na način da u nekim slučajevima uspiju uvjeriti upisni odbor da malo snizi i smekša akademske zahtjeve izvrsnosti očekivane od kandidata, ali na to nikako ne treba računati. Važno je napomenuti da komunikacija s trenerima nije obvezujuća za potencijalnog studenta i trener mu ne može uvjetovati ili braniti komunikaciju s nekim drugim trenerom ili nekim drugim sveučilištem.
Kako Ivy League sveučilišta ne nude sportske stipendije, financijska pomoć koju sportaši ostvaruju nije vezana uz sportski uspjeh i angažman. To je veliko olakšanje ako uzmete u obzir mogućnosti ozljeda ili bolesti. Dakle, kad sportaš ostvari pravo na stipendiju i upiše fakultet, prestanak treniranja iz bilo kojeg razloga neće rezultirati uskraćivanjem financijske pomoći.
5. Troškovi studiranja i financiranje studija
Trošak studija na Ivy League fakultetima kreće se u prosjeku između 70-80 tisuća dolara godišnje. U taj iznos ulazi trošak školarine (tuition sticker price) i ostali troškovi (general fees, technology fees, health insurance fees, student activity fees, transportation, books, and supplies).
Jedan od najvažnijih razloga zašto mnogi mladi u Hrvatskoj žele studirati na Ivy League sveučilištima je da ti fakulteti najbolje financijski stoje pa mogu i ponuditi najviše, često gotovo stopostotne, stipendije svojim studentima. Osim Ivy League sveučilišta, postoji još par stotina sveučilišta u Americi koja daju slične uvjete stipendija, ali imajte na umu da su uvjeti za upis isto tako jako zahtjevni i primaju se najbolji od najboljih.
6. Kako se najbolje pripremiti?
6.1. Dobro se informirajte i detaljno isplanirajte sve korake
Da biste upisali top studij bilo gdje, pa tako i u SAD-u, svaki korak prijave morate pomno isplanirati i posvetiti mu vrijeme koje zaslužuje. Naravno, odličan akademski uspjeh je nužan, ali imajte na umu da je to praktički preduvjet za prijavu i da trebate puno više od toga da biste se istaknuli. Neka vas niski postotci primljenih ne obeshrabre nego motiviraju jer mladež iz naše domovine i regije svake godine odlazi na ta sveučilišta, ali ipak uzmite u obzir da te prijave zahtijevaju sadržaj koje prijavni i upisni proces na hrvatskim sveučilištima ne uključuje i samim time su većini strani i pomalo nejasni. Zato je još važnije informirati se na vrijeme i početi planirati prijave i aktivnosti vezane uz njih puno prije jeseni završnog razreda srednje škole.
6.2. Obogatite svoju prijavu
Iako se situacija s COVID-om nasreću normalizirala i slanje rezultata standardiziranih ispita ponovno je na snazi, nešto se ipak promijenilo. Iako je uvijek bilo izrazito važno biti svestran, uspješan na drugim poljima osim akademskog, nadaren ili jednostavno drugačiji, sada je to još važnije. Praktički jedini način da se sveučilištu predstavite kao cjelovita osoba, a ne samo prosjek ocjena i rezultat na ispitu, jest napisati ubojito dobro motivacijsko pismo i impresivne odgovore na pitanja u prijavnom obrascu. Ta su pisma i odgovori još više dobili na važnosti kad podataka osim srednjoškolskog prosjeka nije bilo i kad su se sveučilišta morala više osloniti na taj subjektivniji dio prijave! Ne možemo dovoljno naglasiti koliko je važno da budete svestrani, da imate pun raspored, da doprinosite zajednici, da budete uspješni u nečemu osim u školi da biste mogli ostaviti dobar dojam na prijavi. Jednako je tako važno sve ovo jasno artikulirati i dobro se predstaviti. Malo vam vrijede sati volontiranja, uspjeh u debatnom klubu, nadarenost za umjetnost ili sportska postignuća ako to niste na pravi način pokazali u svojoj prijavi, počevši od motivacijskog pisma i pisama preporuke. Osim toga, izrazito je važna vaša vizija, tj. planovi kako ćete iskoristiti svoja znanja, vještine i diplomu nakon studija. Djelatnici u upisima prestižnog studijskog programa ekonomije neće biti zadivljeni odgovorom na pitanje što ćete s diplomom ako pročitaju da želite postati burzovni mešetar i obogatiti se. Tendencija je primanja studenata s vizijom i željom da doprinesu zajednici.
6.3. Potražite pomoć ako vam je potrebna
Ova sveučilišta su među najselektivnijima na svijetu. Iako imate vrhunsku motivaciju da se kvalitetno pripremite i pravovremeno prijavite, ovaj proces može biti dugotrajan te izuzetno zahtjevan, stresan i često preplavljujuć. Uz odgovarajuću podršku i strukturirano vodstvo na tom putu, možete si smanjiti stres i frustraciju te uvelike povećati šanse za upis na ova sveučilišta.
Ne zaboravite na kraju da, ako se uspijete upisati na fakultet i dobiti ponudu za financijsku pomoć, vaš trud i dugotrajno ulaganje u vas same, vaše vještine i znanje će biti višestruko nagrađeno neizmjernim znanjem, iskustvima, mogućnostima, poznanstvima i umrežavanjima koja ćete dobiti zahvaljujući tim fakultetima.
Reference:
- Ivy League. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 28. 7. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28256>
- https://blog.collegevine.com/cheapest-and-most-expensive-ivy-league-schools/. Pristupljeno 28. 7. 2022.
