Poznata je činjenica da diploma prestižnog sveučilišta otvara mnoga, ako ne i sva vrata. Upravo zato, između ostalog, mnogi priželjkuju upravo diplomu jednog takvog sveučilišta. Većini građana Hrvatske financijski je mnogo prihvatljivije studirati u Europi, posebice zemljama Europske Unije zbog lakšeg i jednostavnijeg putovanja te nižih cijena studija nego u npr. SAD-u.
Za studije u Europi posebno je porastao interes za COVID pandemije, kada je postalo komplicirano i teško putovati daleko, osobito interkontinentalno. Uz te praktične razloge, Europa zaista nudi pregršt institucija na kojima je najbolje obrazovanje zajamčeno, kao i najbolje prilike nakon stjecanja takve diplome.
1. Koji su najbolji fakulteti u Europi?
Velik broj sveučilišta u Europi vuče korijene koji sežu duboko u povijest, pa su neka sveučilišta glasovita upravo po tome. Fakulteti poput Bologne, Sorbonne, Heilderbega, Cambridgea, Oxforda, ali i mnogi drugi imaju dugu i ponosnu tradiciju obrazovanja mladih i željnih umova.
Neki su se fakulteti tek u novije vrijeme „probili“ na sceni najprestižnijih i najboljih europskih i svjetskih sveučilišta. Među njih se svakako ubrajaju brojne škole tehnike i ekonomije koje niču posljednjih desetljeća (kroz 20. stoljeće) velikom brzinom.
Stoga, zanima li vas studij u Europi, a želite najbolje, svakako imate velik izbor.
Za razliku od Amerike, gdje su najbolja i najprestižnija sveučilišta mahom privatna, u Europi je situacija bitno drugačija. U sam vrh najboljih sveučilišta ulazi tek pokoje privatno sveučilište, a ostala su javna, odnosno financirana od strane država i vlada. Dobra je vijest da građani Europske Unije imaju jednaka prava glede obrazovanja u svim državama EU, pa na primjer studij u Danskoj Hrvate košta koliko i Dance. Tu naravno govorimo o cijenama školarina i smještaja. U nekim je državama školarina tek simbolična, u nekima je ni nema, ali u svakom slučaju europska su sveučilišta puno prihvatljivija hrvatskom standardu od onih preko „Velike Bare“.
Situacija s cijenama studija u Ujedinjenom Kraljevstvu bitno se promijenila na gore od Brexita jer smo, kao i ostali građani EU, prestali biti tretirani jednako kao i građani UK i cijene studija za nas skočile su na razinu cijena za prekooceanske studente. To nažalost znači da je studij u UK postao vrlo skup.
2. Prednosti upisa na najbolja europska sveučilišta
2.1. Konkurentnost i izvrsnost profesora i ostalih studenata
U pravilu, što je ranking sveučilišta bolji, to će ono privući veće i uglednije stručnjake i to će se više predavači truditi kako bi održali visoku poziciju na top ljestvicama sveučilišta. To naravno jamči još bolje i temeljitije obrazovanje studentima, ali i privlači određeni profil studenta. Takva sveučilišta ne biraju oni koji ne znaju što bi studirali ili se imaju namjeru provlačiti kroz studij. Prestiž sveučilišta, ali i niže cijene obrazovanja u Europi znače da će ta sveučilišta biti na udaru ne samo žitelja EU nego i odlikaša iz cijeloga svijeta. Studentsko tijelo čine bistri, odlučni, ljudi s vizijom, a u takvom je društvu puno lakše ostati motiviran i nastojati biti što bolji.
2.2. Izvrsni resursi
Kako smo već naveli, većina najboljih europskih sveučilišta je javna, te ih financiraju vlade i EU Fondovi. No što glasovitiji stručnjaci na njima predaju i što zanimljivije projekte i istraživanja imaju, to više novca mogu povući i iz privatnog sektora, tako da se vrhunska europska sveučilišta mogu pohvaliti izvrsnim kampusima i najmodernijim laboratorijima i tehnologijom.
2.3. Stažiranja kao dio programa
Sve su češći studijski programi koji uključuju i jedan ili dva semestra stažiranja ili istraživačkog rada na projektu, što njihovim studentima daje dobar uvid u buduće poslovanje te lakše donose odluke kasnijeg akademskog i profesionalnog usmjeravanja. Povrh toga, sveučilišta sklapaju partnerstva s najprestižnijim i najboljih tvrtkama i institucijama i svoje studente šalju na praksu onamo, što studentima često i otvara vrata zapošljavanja nakon studija. Radno i životno iskustvo koje takve prakse ili projekti donose daju veliku konkurentsku prednost na tržištu rada, što je važno svakom pojedincu.
2.4. Pripremna godina studija (Foundation Year)
Neka europska sveučilišta nude i foundation year. U slučaju da im je neki kandidat vrlo zanimljiv, ali ne mogu mu odmah ponuditi mjesto jer u nekom pogledu ne zadovoljava (npr. razina poznavanja jezika ili nedovoljno dobra ocjena iz predmeta koji se posebno boduju ili su potrebni kao baza za daljnji rad na studiju), mogu mu ponuditi godinu pripreme za studij. Ta priprema uključuje predmete ili aspekte studija, kao i rad na akademskim i jezičnim vještinama. Često je nude britanska sveučilišta, a učestala je i kod umjetničkih smjerova.
3. Upisni proces na najbolja europska sveučilišta
Upisni procesi i sustavi ovise o državama, tako da je Europa šarolika i razjedinjena po tom pitanju. U nekim su upisnim sustavima rokovi već u jesen, dok u nekima tek na ljeto. Negdje je dovoljno poslati rezultate državne mature i srednjoškolske svjedodžbe, dok neki zahtijevaju polaganje dodatnih standardiziranih ispita ili prijemnih. Stoga je teško generalizirati o upisnom procesu na razini europskog kontinenta, ali možemo vam ponuditi mali presjek ove tematike.
3.1. Ujedinjeno Kraljevstvo
UK se svakako može pohvaliti nizom sveučilišta koja vladaju vrhom ljestvica najboljih sveučilišta, a ono što je važno znati svakome tko je svoje vidike okrenuo na Britaniju jest da imaju centralizirani upisni sustav (UCAS) i samo dva roka prijave. Prvi rok prijave jest 15.10. i odnosi se samo na sveučilišta Oxford i Cambridge. Kao perjanica britanskog obrazovanja i prestiža, ta dva sveučilišta imaju pravilo međusobnog isključivanja, što znači da ako predajete prijavu na jedno sveučilište, ne možete i na drugo. Osim ovog pravila i ranijeg roka, ta dva sveučilišta vrlo često, a ovisno o programu, zahtijevaju i polaganje ispita poput BMAT-a ili UCAT-a za upise na medicinu i srodne znanosti, MAT za upise matematičkih, prirodoslovnih i inženjerskih smjerova itd. To znači da oni koji žele konkurirati na ta sveučilišta svu pripremu moraju odraditi mjesecima prije roka u listopadu.
Drugi rok u UK, za sva ostala sveučilišta jest 15.1. Ako ste poželjeli pohađati UCL, King’s College, St. Andrew’s ili Imperial, prijavljivat ćete se u siječnju, rezultati će stići vjerojatno do početka svibnja i dobit ćete uvjetni upis do polaganja državne mature.
3.2. Irska
Želite li upisati Trinity College ili neko drugo od irskih sveučilišta i kvalitetno obrazovanje steći na Smaragdnom Otoku, prvi upisni rok je 1.2., a 1.5. potvrđuju se izbori programa uneseni u CAO sustav. Pravilnik je drukčiji ukoliko spadate u skupinu zrelijih studenata (stariji od 23 godine na preddiplomskim studijima) ili studenata s posebnim potrebama.
3.3. Nizozemska
Nizozemska ima centralni sustav prijava, ali svako sveučilište ili program imaju svoj pristup tom sustavu i svoje zahtjeve. Rokovi i uvjeti stoga nisu svagdje jednaki, ali u pravilu nizozemska sveučilišta imaju završni rok prijave 1.5. (iako se pametno prijaviti ranije zbog smještaja). Upisni proces u Nizozemskoj može biti prilično složen, pa je svakako važno krenuti na vrijeme, a to je puno prije travnja. Neka od najboljih nizozemskih sveučilišta su University of Amsterdam, Utrecht University, Erasmus University Rotterdam i Wageningen University.
3.4. Ostale države
Za upise u Danskoj računajte na prijave u ožujku, Njemačka većinom ima dugo otvorene prijave, sve do svibnja ili lipnja, a kod Italije svojstveno je da često imaju više rokova.
Tako vjerojatno najprestižnije talijansko sveučilište, milanski Bocconi, prvi rok ima već u prosincu. Vrijedno je naglasiti i da za upis na Bocconi morate poslati rezultat SAT-a ili pristupiti njihovom prijemnom ispitu koji testira akademske vještine. Švedska sveučilišta, poput najprestižnije Karolinske, također imaju više upisnih krugova, počevši od listopada.
4. Dokumentacija za prijave za sveučilišta u Europi
Dobra vijest za hrvatske učenike s aspiracijama za međunarodne studije u Europi jest da je državna matura priznata diljem Europe i da im često nije potreban nijedan drugi ispit, osim jezičnih certifikata. Kao što smo ranije naveli u ovom blogu, moguće je da su potrebni dodatni standardizirani ispiti ili da fakulteti imaju prijemne ispite. Zato je, naravno, nužno provjeriti rokove i zahtjeve programa koji vas zanimaju.
Osim srednjoškolskih svjedodžbi i položene državne mature, nerijetko je potrebno predati i motivacijsko pismo, odgovoriti na pitanja u prijavnoj aplikaciji i napisati CV. Intervjui na preddiplomskoj razini nisu česti, iako postoje.
S obzirom na to da dodatni ispiti i testiranja za upise nisu toliko česti, fakulteti se pri procjeni kandidata moraju više oslanjati na ocjene i rezultate završnih ispita/matura. Srednjoškolski je uspjeh izuzetno važan, kao i uspjeh na državnoj maturi. Ako nemate besprijekoran prosjek, nemojte očajavati. Iako je opći uspjeh jako važan, najvažnije je da imate dobre ocjene iz predmeta koji se posebno boduju ili su potrebni kao baza za daljnji rad na studiju. Fakulteti vrlo često nude uvjetne upise, a uvjet koji morate zadovoljiti određeni je uspjeh na kraju četvrtog razreda srednje škole i određeni uspjeh na ispitima državne mature. Zato, knjige u ruke!
5. Važnost izvannastavnih aktivnosti
Često nas klijenti pitaju mogu li dobiti sportsku stipendiju za studij u Europi. Međusveučilišna sportska natjecanja u Europi nisu toliko česta i ne privlače puno pažnje javnosti (s izuzetkom veslanja Oxforda i Cambridgea), tako da sportske stipendije u Europi nisu uobičajene.
Osim toga, cijene studija su niže i radi se o većinom državnim institucijama pa su stipendije često simbolične. To ne znači da sportska postignuća ili ostale izvannastavne aktivnosti nisu važne. One vam itekako mogu pomoći pri upisu i važno ih je naglasiti pri samoj prijavi.
6. Iznosi školarina i financiranje studija
Kao građani Europske Unije, imamo jednaka prava kao i građani određenih država u kojima konkuriramo za upise. Među ta prava ubrajaju se i cijene studija, što znači da su cijene prosječnoj hrvatskoj obitelji većinom prihvatljive.
Studiji na državnim sveučilištima u Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj su besplatni, u Nizozemskoj godina iznosi oko 2500 eura, a u Irskoj oko 5000-6000 eura. Ujedinjeno Kraljevstvo nakon Brexita postalo je dosta nepristupačno i cijene za hrvatske građane ondje kreću se između 20 i 40 tisuća eura.
Na iznose školarina dodaju se troškovi života koji bitno variraju u odnosu na standard države i lokaciju sveučilišta.
Stipendiranje u punom iznosu školarine i troškova života i putovanja nikako nije uobičajeno. Moguće je dobiti stipendiju ili nagradu na dio iznosa školarine ili koja pokriva određene troškove života, ali kako se javne obrazovne ustanove u većini zemalja Europe financiraju iz državnih proračuna, sami fakulteti ne raspolažu novcem koji bi mogli usmjeriti na stipendiranje. Kod privatnih institucija situacija nije ista i svakako treba istražiti financiranje i stipendiranje.
Dobra je vijest da države Europske Unije daju zajmove za studiranje za koje se možete prijaviti te na taj način financirati svoj studij, a tu su i krediti banaka s vrlo povoljnim kamatnim stopama.
7. Kako je najbolje osigurati si upis na sveučilišta u Europi?
Procesi prijave mogu biti vrlo složeni pa je iznimno važno krenuti na vrijeme. Još je važnije krenuti na vrijeme ako je pri prijavi potrebno priložiti neki jezični certifikat ili rezultat položenog ispita. Također, pisanje motivacijskih pisama, dobivanje preporuka ili pripreme za intervju (ako ga imate), sastavljanje kvalitetnog CV-a iziskuju ozbiljnost i vrijeme.
Najvažnije je dobro i temeljito istražiti što vam je potrebno, pripremiti se za prijavu i certifikaciju i prijavljivati se na prvim rokovima (kod fakulteta koji ih imaju više) jer su vam tada najveći izgledi upisa. Svakako bi o prijavi i upisu na neko od najboljih sveučilišta valjalo početi razmišljati u drugom, ili najkasnije trećem razredu srednje škole, jer je kod mnogih sveučilišta u četvrtom možda i prekasno da sve odradite kako treba.
Motivacijska pisma, izražavanje vaše jasne vizije buduće karijere nakon dobivanja diplome, strateški pristup samoprezentaciji i sistematično prikupljanje dokumentacije mogu biti vrlo stresni, pa kako biste izbjegli frustracije i propuštanje prilika potražite stručnu podršku u vođenju prijavnog i upisnog procesa.
