Promjene u geopolitičkom, ekonomskom i javnozdravstvenom kontekstu posljednjih godina značajno su utjecale na obrazovne migracije, studentske preferencije i politike upisa na sveučilišta diljem Europe. Brexit i pandemija COVID-19 stvorili su niz novih izazova, ali i prilika za restrukturiranje sustava visokog obrazovanja. Mnoge su europske države prilagodile svoje modele upisa, dok su pojedine institucije uvele inovativne, a ponekad i kontroverzne metode selekcije kandidata.
1. Posljedice Brexita: Preusmjeravanje studentskih tokova
Nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo 2020. godine formalno napustilo Europsku uniju, studenti iz EU izgubili su status domaćih studenata, čime su izgubili pravo na subvencionirane školarine i pristup britanskim studentskim kreditima1. To je dovelo do značajnog pada interesa za studij u Velikoj Britaniji i preusmjeravanja prijava prema drugim zemljama EU-a koje nude povoljnije uvjete i sve više programa na engleskom jeziku. 2
2. Pandemija COVID-19: Digitalizacija i fleksibilniji upisni kriteriji
Pandemija je izazvala poremećaje u provođenju državnih ispita i maturskih provjera, što je utjecalo na procese prijema. Mnoge su institucije privremeno ukinule standardizirane testove ili omogućile prediktivnu procjenu ocjena na temelju školskog uspjeha3. Također, ubrzala se digitalizacija postupka prijave i selekcije kandidata, uključujući online intervjue, prijemne ispite i savjetovanja na daljinu. 4
3. Nizozemska: Uvođenje lutrije u popularne programe
U Nizozemskoj je nagli porast broja prijava, osobito iz EU-a, doveo do uvođenja sistema izvlačenja (lottery system) za studijske programe s ograničenim kapacitetima, poput psihologije i medicine5. Cilj ovog sustava je osigurati veću pravednost kada su razlike između kandidata minimalne. Primjerice, University of Amsterdam i Radboud University, između ostalih, ponovno su aktivirali lutrijski model selekcije za pojedine programe s velikim brojem prijava. 6
4. Njemačka: Numerus Clausus i regionalna selekcija
Njemačka koristi sustav Numerus Clausus (NC) koji ograničava upis na najtraženije studije. Nakon pandemije, neka su sveučilišta povećala broj upisnih mjesta u programima javnog zdravstva i medicinskih znanosti te dopustila veći stupanj fleksibilnosti u priznavanju međunarodnih svjedodžbi7. Također, broj programa na engleskom jeziku porastao je za više od 25 % u razdoblju 2020.–2023. 8
5. Skandinavija: Fokus na ravnotežu i društvenu pravednost
Švedska, Norveška i Danska poznate su po besplatnom ili vrlo povoljnom visokom obrazovanju za građane EU-a. Tijekom pandemije, te su zemlje uvele dodatne mjere podrške studentima, uključujući produženje rokova za završetak studija, online podršku za mentalno zdravlje i fleksibilnije uvjete prijema9. Danska je također počela razmatrati ograničavanje broja upisa na engleske programe radi očuvanja ravnoteže između domaćih i stranih studenata. 10
6. Belgija: Jezična fleksibilnost i bolonjski model
Belgijska sveučilišta, osobito ona u flamanskom dijelu zemlje, sve su popularnija među studentima iz srednje i istočne Europe. Niska školarina, kvalitetna nastava na engleskom jeziku i međunarodno priznati diplomski programi čine Belgiju sve atraktivnijom destinacijom11. Pandemija je dodatno ubrzala digitalizaciju i otvorila mogućnosti za online upisne procese, što je povećalo broj međunarodnih prijava.
Zaključak
Sustavi visokog obrazovanja u Europi prolaze kroz razdoblje transformacije, potaknute vanjskim čimbenicima poput Brexita i pandemije COVID-19. Nove strategije upisa, poput lutrijske selekcije, fleksibilnih kvota, povećanja programa na engleskom jeziku i digitalizacije prijemnih procedura, pokazuju trend prema većoj pravednosti, internacionalizaciji i dostupnosti obrazovanja. U nadolazećim godinama, daljnja prilagodba i usklađivanje upisnih modela bit će ključni za održavanje konkurentnosti europskih sveučilišta na globalnoj razini.
Reference
- Universities UK International. (2021). The impact of Brexit on EU student recruitment.
- European Commission. (2023). Trends in student mobility in the European Higher Education Area.
- OECD. (2021). The State of Education During the COVID-19 Pandemic.
- Times Higher Education. (2021). “How universities adapted admissions during the pandemic.”
- Dutch Ministry of Education, Culture and Science. (2022). Higher Education Admission Reforms in the Netherlands.
- University of Amsterdam. (2023). Selection and Placement in Numerus Fixus Programmes.
- DAAD. (2023). Access to Higher Education in Germany for International Students.
- Study.eu. (2023). “English-taught programmes surge in Germany post-Brexit.”
- Nordic Council of Ministers. (2022). Education in the Nordics: Pandemic response and future strategies.
- Danish Ministry of Higher Education and Science. (2023). Policy adjustments to international study programmes.
- Flemish Department of Education and Training. (2022). Internationalisation of Higher Education in Flanders.
