Kako upisati fakultet u Americi?

By 26/05/2017blog

Svatko tko ima želju studirati u Americi prvo se treba osloboditi predrasuda kako je to nedostižno ili suviše komplicirano da se upusti u taj proces.

Studenti slave svoj uspjeh

Proces prijave i upisa na fakultet u Americi često je vrlo složen i zahtjevan, no sve više i više mladih odlučuje se na taj korak i to im i te kako polazi za rukom! Iako su prijava i upis ozbiljni procesi, to ne znači da od njih treba zazirati i ići linijom manjeg otpora. Ključ uspjeha u prijavnom i upisnom procesu jest pravovremeni ulazak u cijelu tu priču i temeljita priprema.

Ovaj je blog posvećen upisima na undergraduate course (dodiplomski ili prediplomski studij) prvenstveno na sveučilišta u Sjedinjenim Američkim Državama. U jednom od sljedećih blogova posvetit ćemo se upisima na graduate course (diplomski i poslijediplomski studij).

Nakon četverogodišnjeg undergraduate studija u SAD-u student dobiva jednu od dviju titula: BA ili BSc. Bachelor of the Arts (BA) je titula koju nose studenti koji su završili prvenstveno studije društvenih i humanističkih znanosti. Tu titulu najčešće nose oni koji su studirali strane jezike, umjetnosti i društvene znanosti. Titulu Bachelor of Science (BSc/BS) nose najčešće studenti koji su završili tehnički ili znanstveni studij poput inženjeringa ili prirodnih znanosti. Obje su titule jednakog akademskog ranga, a razlikuju se samo po predmetu studija.

ISPITI POTREBNI ZA UPISE

Postoji više vrsta ispita koje trebate položiti kako biste se upisali na željeni fakultet. SAT Reasoning Test (Scholastic Aptitude Test) testira vaše akademskih sposobnosti nakon srednje škole, SAT Subject Testovi (predmetni ispiti) testiraju uspjeh na pojedinim područjima, dok TOEFL (Test of English as a Foreign Language) mjeri jezične kompetencije u čitanju, slušanju, pismu i govoru.

SAT Reasoning Test (Scholastic Aptitude Test)

SAD, kao i mnoge druge države, provodi standardizirani ispit namijenjen određivanju akademskih sposobnosti po završetku srednje škole, a prije upisa na fakultet. Naziv tog ispita je Scholastic Aptitude Test (skraćeno SAT Reasoning). SAT-u moraju pristupiti svi koji žele konkurirati na američkim sveučilištima, ali SAT kao mjeru uspjeha i znanja koriste i sveučilišta diljem svijeta, npr. milanski Bocconi. Međunarodni studenti nisu iznimka, pa i oni moraju pristupiti polaganju SAT-a.

SAT se sastoji od jezičnog i matematičkog dijela te kritičkog eseja. Prvi dio je Reading and Language Test koji se ponovno dijeli na dvije sekcije: Reading (65 min, 52 pitanja) i Writing and Language (35 min, 44 pitanja). Suprotno uvriježenom mišljenju, verbalni dio SAT-a nije samo ispit poznavanja engleskog jezika, nego ispit analize i uređivanja teksta, te poznavanja vokabulara i jezičnih zakonitosti. Dobro znanje engleskog jezika preduvjet je za polaganje SAT-a, s obzirom na to da američki učenici polažu isti ispit kao i svi ostali koji žele studirati u SAD-u. Naravno, to ne znači da netko tko ima manje od izvrsnog znanja engleskog jezika ne može uspješno položiti SAT, ali za vrlo visoke materijale potrebna je i vrlo visoka razina jezične izvrsnosti.

Drugi dio SAT ispita sastoji se od matematike, a sekcije se dijele prema tome je li dopušteno korištenje kalkulatora pri izračunima ili ne. Dio u kojem nije dopušteno korištenje kalkulatora piše se treći po redu (25 min, 20 pitanja), a dio u kojem je dopušteno korištenje kalkulatora piše se posljednji (prije eseja). Sastoji se od 40 pitanja, a piše se 55 minuta.

Na koncu dolazi esej. Radi se o pisanju kritičke analize teksta. Polagatelji za pisanje eseja imaju 50 min, a esej je opcionalan, iako ga je bolje pisati jer njegov rezultat traži velik broj fakulteta.

Svaki od dva dijela ispita nosi od minimalno 200 do maksimalno 800 bodova, što znači da je ukupan maksimalan broj bodova na ispitu 1600. Esej se ocjenjuje kroz tri kriterija: reading, writing i analysis. Esej čitaju i ocjenjuju dva čitača s 1-4 boda, te je stoga raspon bodova 2-8 po kriteriju, odnosno ukupno 6-24 boda.

SAT provodi organizacija College Board, a u Hrvatskoj postoje ispitni centri u Zagrebu i Splitu. Ispit je moguće pisati pet do šest puta godišnje i to u listopadu, studenom, prosincu, siječnju, svibnju i lipnju.

Osim SAT-a ili američke državne mature, strancima je za upis na američko sveučilište potreban i jezični ispit. U tu je svrhu preporučljivo položiti TOEFL (Test of English as a Foreign Language), iako neka sveučilišta prihvaćaju i druge jezične ispite. TOEFL je ispit kojega sigurno prihvaćaju sva američka sveučilišta i stoga je mudro odabrati baš taj ispit.

Iako je ljeto pred vratima, nije vrijeme za odmor! Naprotiv, pozivamo te u ljetnu školu SAT-a, gdje ćeš kroz dva tjedna i 42 školska sata dobiti sve informacije potrebne za uspješno polaganje ispita i pripremiti se za jesenske rokove SAT-a. Pripremi se uz stručne predavače u ugodnoj radnoj atmosferi i malim grupama. Ljetna škola održavat će se od 26. lipnja do 7. srpnja, a akcijska cijena priprema iznosi 2490 kn!

SAT Subject Test

Ova su dva ispita nužna za upis na američko sveučilište, no postoji i cijeli niz SAT Subject Testova (predmetnih ispita) koji daju dodatan dojam o akademskim uspjesima na pojedinim područjima. Vrlo su brojni, postoji dvadesetak SAT Subject ispita, a ono na što valja pripaziti jest činjenica da nisu svi ispiti dostupni na svakom roku, pa treba pravovremeno isplanirati koje ispite želite pisati i provjeriti njihovu dostupnost. U jednom danu možete pisati do 3 SAT Subject ispita, od kojih svaki traje 60 min. Datumi testiranja SAT Subjecta podudaraju se s datumima testiranja SAT Reasoning ispita, što znači da u jednom danu ne možete pristupiti oboma ispitima.

SAT Subjecti su nužni za upise na sveučilišta koja traže visok stupanj akademske izvrsnosti (Ivy League i ostala sveučilišta tog ranga), a podatak traži li sveučilište rezultate SAT Subjecta pronaći ćete na njihovoj web-stranici. Mnoga sveučilišta ne traže rezultate SAT Subjecta pa ih nije potrebno polagati kao dio pripreme za prijavu.

Dostupni SAT Subjects su: Literature, U.S. History, World History, Math Level 1, Math Level 2, Biology Ecological, Biology Molecular, Chemistry, Physics; French, French with Listening, German, German with Listening, Spanish, Spanish with Listening, Modern Hebrew, Italian, Latin, Chinese with Listening, Japanese with Listening i Korean with Listening.

TOEFL (Test of English as a Foreign Language)

Test of English as a Foreign Language (TOEFL) ispit je koji mjeri jezične kompetencije u čitanju, slušanju, pismu i govoru. Piše se oko tri i pol sata i vrlo je zahtjevan. Ispit provodi organizacija ETS (Educational Testing Service), piše se na kompjuterskom softveru, a u Hrvatskoj ga je moguće pisati u ispitnim centrima u Zagrebu i Splitu. Cijena ispita je 220 USD.

Učenici čija se nastava u posljednje dvije godine prije školovanja odvijala na engleskom jeziku (bilo da su pohađali IB program ili bili na razmjeni) uz predočenje potrebnih dokumenata mogu biti izuzeti od polaganja testova jezične kompetencije. O tome svako sveučilište odlučuje za sebe i potrebno je provjeriti njihove uvjete i zahtjeve.

Grupni rad

DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA PRIJAVU

 Srednjoškolske svjedodžbe

Dokumentacija za upise na sveučilišta vrlo je ekstenzivna i njezino je prikupljanje često dugotrajno. Osnovna dokumentacija koja je potrebna za upis na dodiplomski studij u SAD-u su srednjoškolske svjedodžbe. To podrazumijeva svjedodžbe svih četiriju razreda srednje škole, kao i svjedodžba o maturi. Dakle, polaganje SAT-a ne zamjenjuje polaganje državne mature u Hrvatskoj, već je državna matura i dalje potrebna. Upis na sveučilište uvjetni je upis, tj. studij se ostvaruje samo ako je učenik završio srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj, uključujući maturu. Svjedodžbe moraju biti prevedene uz ovjeru sudskog tumača, osim ako škola nije u mogućnosti ovjeriti svjedodžbe na engleskom jeziku sama. Potrebno je također preračunati prosjek na američki 4.0 GPA (Grade Point Average) sustav.

Pisma preporuke

Osim svjedodžbi, za uspise su potrebna i pisma preporuke. Broj potrebnih pisama preporuke ovisi o sveučilištu, pa može uvelike varirati. U pravilu, potrebna je jedna do tri akademske preporuke (preporuka ravnatelja, razrednika, profesora), a često je moguće prilaganje i preporuka drugih preporučitalja (trenera, instruktora, osobnih preporuka – prijatelja ili člana obitelji, šefa ili nadzornika, volonterskih udruga, svećenika itd.). Sportašima je svakako preporučljivo imati preporuku trenera, a pri prijavi na vjersko sveučilišta potrebno je priložiti pismo preporuke vjeskog dužnosnika (svećenika, imama, župnika itd.). Pisma preporuke vrlo su važna jer daju uvid u sposobnosti i karakteristike potencijalnog studenta i igraju veliku ulogu u procesu izbora kandidata.

Motivacijsko pismo

Pri prijavi na fakultet potencijalni studenti katkad moraju predati i pisane odgovore na određena pitanja, poput esejskih odgovora, ali i motivacijska pisma ili Personal Statemente. Dužina tih pisama je ograničena na određeni broj riječi ili znakova, a iz njih se, osim pismenosti kandidata, iščitava i način razmišljanja, motivacija i planovi za budućnost.

Prijavni obrazac

Većina fakulteta nudi mogućnost predaje ili uploada dokumenata kroz njihove sustave za prijavu koje ćete pronaći na internetskim stranicama fakulteta. No, ako fakultet nudi i prijavu kroz Common Application, američki centralni sustav za prijavu na sveučilišta, to je lakši put jer podatke koje unesete mogu preuzeti svi fakulteti na koje se pijavljujete (a koji su unutar Common Application sustava) i time si štedite dosta vremena. Osnovni podaci o budućem studentu unose se jednom i preuzimaju ih svi fakulteti, no svaki fakultet ima svoje upitnike koje je potrebno ispuniti, pisane zadatke koje je potrebno predati. Razlikuju se i po broju i vrsti preporuka koje primaju i traže, pa je predaju preporuka potrebno potvrditi za svaki fakultet posebno.

Dodatna dokumentacija

Ovisno o sveučilištu pit će potrebno da pripremite dodatne dokumente ili potvrde. Kod prijave za stipendije potreban je velik broj bankovnih izvadaka i dokumenata, no to ovisi o vrsti stipendije i uvelike varira.

VRSTE I ROKOVI PRIJAVE

Nekoliko je vrsta prijave, a one ovise o rokovima. Proces prijave i zahtjevi jednaki su za sve vrste prijava.

Regular Decision (redovni rok)

Regular Decision (redovni rok) je za većinu fakulteta oko Nove godine ili u siječnju (no ne za sve, pa uvijek provjerite na stranicama fakulteta koji vas zanima). To je datum do kojega trebate prikupiti i predati dokumentaciju te platiti trošak administrativne obrade vašeg prijavnog obrasca (za većinu fakulteta oko 100 USD po prijavi). Na ovom roku moguće je prijaviti se na maksimalno 20 fakulteta.

Early Decision (pred-rok)

Neki fakulteti uz Regular Decision (redovni rok) nude i Early Decision/Action (pred-rok). Rokovi za Early Decision su najčešće u listopadu ili početkom studenog.

Posebnost ranije prijave jest u tome što se pri ranoj prijavi možemo odlučiti samo za jedan fakultet. Time fakultetu jasno pokazujemo da je naš prvi izbor. To ne znači da se na redovnom roku nije moguće prijaviti na više od jednog fakulteta ukoliko nismo dobili pozitivan odgovor od fakulteta prijavljenog na pred- roku. Na Early Decision roku budu primljeni samo najbolji kandidati, ali postoje liste čekanja na koje sveučilište stavlja kandidate koji su im zanimljivi, no ne mogu im odmah potvrditi uvjetni upis. U takvim slučajevima ponovna prijava za Regular Decision većinom nije potreba, nego je samo potrebno potvrditi da još uvijek postoji interes za studij na tom fakultetu.

Rolling admission (kontinuirano otvorene prijave)

Neki fakulteti/studiji nude mogućnost kontinuirano otvorenih prijava. Provjerite na stranicama fakulteta koji vas zanima da li postoji takva mogućnost.

Studnti slave uspješan kraj projekta

FINANCIRANJE STUDIJA U SAD-U

Ni financije nisu problem kakvim se čine jer postoji niz sveučilišta koja nude djelomičnu ili potpunu financijsku pomoć. U SAD-u postoje i takozvane need-blind i need-based stipendije.

Need-blind stipendije

Definicija need-blind stipendije razlikuje se od ustanove do ustanove, a ugrubo podrazumijeva razmatranje prijave bez uzimanja u obzir financijske situacije kandidata. Dakle, smatraju li na fakultetu da ste zaslužili mjesto u njihovoj ustanovi, to će vam mjesto biti ponuđeno bez obzira na vašu financijsku situaciju. Za državljane SAD-a need-blind upis podrazumijeva i pomoć pri podmirenju troškova studija, dok za međunarodne studente iste uvjete zasad nudi nekoliko elitnih ustanova.

Need-blind, međutim, ne podrazumijeva da će svi troškovi studija biti pokriveni od strane fakulteta već se sudjelovanje studenta u financiranju vlastitog studija određuje na osnovu primanja roditelja, a katkad fakultet predloži podizanje studentskog zajma za dio troškova ili rad uz studij. Prosječna primanja većine roditelja u Hrvatskoj omogućila bi pokrivanje tek neznatnog dijela troškova i naši studenti često dobivaju pune stipendije pri need-blind upisu.

Need-based stipendije

Need-based školarine dodjeljuju se na osnovu izričite financijske potrebe. Ponovno, ne podrazumijevaju nužno potpuno pokrivanje troškova studija, a uvelike se razlikuju od sveučilišta do sveučilišta i najbolje je provjeriti kakvu financijsku pomoć za internacionalne studente nudi sveučilište za koje ste zainteresirani.

Merit-based stipendije

Osim financijske pomoći od samog sveučilišta, postoje i mnoge stipendije. Merit-based stipendije dodjeljulju se na osnovi posebnih zasluga, bilo akademskih, umjetničkih ili sportskih. Prijavu za merit-based, ali i druge stipendije, podnosi vrlo velik broj ljudi i konkurencija za njih vrlo je jaka. Stoga je još važnije dobro predstaviti sebe i svoju situaciju kroz pisma, eseje i dokumentaciju.

Naravno, postoje stipendije koje se odnose na studente iz određenih regija ili država, određenih polja interesa i studija itd.

Sve u svemu, za prijavu, kao i za ispite, najvažnije je da se počnete pripremati na vrijeme budući da cijeli proces iziskuje puno pažnje i koraka koje treba zadovoljiti. Zapamtite, ne radi se o ničem nemogućem, nedostižnom i preteškom, a svakako se isplati kad se želje izrealiziraju. Mi smo tu da vam pomognemo u procesu pripreme i prijave. Sretno!

 

Leave a Reply

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.